Foto: Vedran Morin/Pixabay // Ilustracija: Vilson Berisha
GLAS OTOKA IZDVOJENO OSTALI

UZNEMIRUJUĆE FOTOGRAFIJE Na Unijama raste broj stradalih janjaca, kontaktirali smo nadležne institucije

U petak 15. siječnja objavili smo vijest o pojavi čaglja na otoku Unije, a zatim su naknadno do nas stigle i uznemirujuće fotografije na kojima su stravični prizori ubijenih i ranjenih janjaca. Kako smo ranije izvijestili, na Unijama je kroz 2020. godinu stradavalo tamošnje blago te su otočani vjerovali da štetu nanosi nečiji pas. Međutim, unazad nekoliko dana za vrijeme šetnje mještanina sa svojim psom, iz grmlja je izletio čagalj nasrnuvši na psa i tom ga prilikom izgrizao.

Kontaktirali smo ubrzo predsjednika MO Unije, Roberta Nikolića, koji nam je potvrdio pojavu čaglja opisavši količinu štete.

“Vjerujem da ga je netko na otok donio kao maloga i tu pustio tokom zime 2019./20. Mjesecima nam je stradavalo blago, ali smo smatrali da štetu nanosi nečiji pas. S obzirom kako sada znamo s čime se suočavamo, vjerujem da bi ga kroz naredne dane mogli uloviti”, rekao nam je predsjednik MO, Robert Nikolić, ujedno registrirani lovac i lovoovlaštenik za Unije.

Gotovo nema poljoprivrednika na otoku kojemu nisu stradale kokoši, ovce ili janjci.

“Čagalj je vrlo inteligentan, kreće se noću i teško ga je uloviti. Pripremamo više načina kako ga uloviti te se nadamo da je riječ o jednom primjerku. Tko god ga je donio nije sav svoj”, objašnjava Nikolić i dodaje da čagljevi pretežito napadaju glavu jer im je mozak specijalitet, vole i jetru, međutim pretežito piju krv životinje.

Šakal, kako ga se još zove, bio sam ili u čoporu, s preživljavanjem na otoku nema problema jer tu osim domaćega blaga ima i divljih zečeva, koza i kozlića pa i fazana, a neće zaobići ni štakora. Sreća u nesreći je, potvrđuje nam to i predsjednik MO, da je za napad na unijske boškarine preslab dok je usamljen.

Mještanin kojemu je stradalo 15-ak janjaca za Glas otoka kaže da je zaplakao u trenutku dok je obilazio stradalo blago.

“Razočaran sam, ne mogu vjerovati da postoji netko toliko zloban da na otok donese grabežljivca. Ta osoba nije normalna. Najteže je vidjeti žive janjce s dijelom pojedene glave”, govori nam ukratko potreseni vlasnik OPG-a s Unija.

Štetu je, kaže, prijavio nadležnim službama i institucijama, stoga smo kontaktirali Ministarstvo poljoprivrede, Policijsku upravu primorsko-goransku, Primorsko-goransku županiju i županijsko lovačko društvo te komunalnog redara Grada Malog Lošinja.

Iz MP-a su nas usmjerili na Županiju jer su ovlasti po pitanju smanjivanja šteta od divljači prenesene na izvršno tijelo županija kao nadležno tijelo. Zakonom o lovstvu propisano je da županija utvrđuje uobičajene mjere za sprječavanje štete od divljači, donosi rješenja o smanjivanju broja divljači koja čini štetu kao i da odobrava lovnogospodarske osnove za zajednička lovišta, a sve kako bi, kao davatelj prava lova, odredila cilj gospodarenja pojedinim vrstama divljači u skladu s gospodarskim ciljevima županije i jedinica lokalne samouprave.

“Također po pitanju šteta od divljači, Zakonom o lovstvu jasno su propisane obveze i prava korisnika površine i lovoovlaštenika u sprječavanju šteta, i ako šteta nastane. Isto tako, propisano je da ako strane ne postignu sporazum, oštećenik se može obratiti nadležnom sudu radi naknade štete. Slijedom naprijed navedenoga, oštećeni se treba obratiti lovoovlašteniku lovišta radi sprječavanja šteta i eventualne naknade za već počinjenu štetu, odnosno nadležnoj županiji u slučaju potrebe za smanjenjem brojnog stanja pojedine vrste divljači”, navodi se u odgovoru MP-a.

Iz Primorsko-goranske županije su za Glas otoka potvrdili kontakt s lovoovlaštenikom Sridnja d.o.o., koji je ustvrdio da su poduzete sve mjere i radnje kako bi se što prije ulovilo čaglja i tako se spriječile nove štete. Iz Ureda župana podsjećaju kako je u ožujku 2020. godine, donesen Plan uobičajenih mjera za sprječavanje šteta od divljači na području županije za lovnu godinu 2020./2021. Tim su Planom, navode, donesene mjere za sprječavanje štete od divljači koje je dužan provoditi lovoovlaštenik u lovištu na kojem ostvaruje pravo lova, a koji je s istim upoznat.

“S obzirom da je sada nedvojbeno utvrđen uzrok šteta na Unijama lovoovlaštenik će organizirat njegov izlov te se nada uspješnom rješenju problema”, napominju iz PGŽ, međutim, poučeni iskustvom lovaca s otoka Krka, naročito na području državnog lovišta VIII/1 Baška gdje je također već tijekom prošle godine čagalj činio znatne štete, lov na čaglja je vrlo otežan zbog loše preglednosti krškog terena kao i činjenice da se radi o vrlo lukavoj i plahoj životinji.

“Unatoč tome kontinuirani napori lovaca na izlovu uz odgovarajuću opremu (noćne ciljnike), potporu JLSa i noćna dežurstva lovaca i poljoprivrednika, čuvanje stoke unutar ograda, krčenje terena i slično doprinijeli su uspješnijem lovu na čaglja na Krku iako problem nije riješen. Županija je do 2019. sufinancirala izlov nezavičajne divljači temeljem Odluke o mjerama poticanja lovozakupnika glede uklanjanja medvjeda, čaglja, divlje svinje i jelena lopatara na otocima Primorsko-goranske županije, ali zbog smanjenih proračunskih sredstava lovozakupnina više nije u mogućnosti to činiti, te je odluka stavljena van snage”, dodaju.

Člankom 79. Zakona o lovstvu propisano je koje radnje je dužan poduzeti oštećenik u cilju sprječavanje šteta:

1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete;
2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.

Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.

Ako, unatoč provedbi poviše navedenih mjera za sprječavanje štete, divljač ipak pričini štetu Zakon o lovstvu propisuje da je za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi pod uvjetom da je oštećenik poduzeo propisane mjere za sprječavanje štete od divljači koje je u smislu Zakona bio obvezatan poduzeti.

Dakle, prethodno je poduzimanje navedenih preventivnih mjera preduvjet da bi se oštećenik s uspjehom lovoovlašteniku obratio s odštetnim zahtjevom u intenciji vansudskog rješavanja spora ili u eventualnoj parnici ako bi naknadu pričinjene mu štete zatražio pred sudom.

Temeljem članka 81. ne nadoknađuje se šteta koju divljač počini:

– ako je nastala šteta na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu
– na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere i radnje iz članka 79. ovoga Zakona
– stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke
– na neoznačenim i neregistriranim domaćim životinjama, kao ni šteta na domaćim životinjama koje su bez nadzora puštene u prirodu
– na neograđenim višegodišnjim nasadima
– na šumi i šumskom zemljištu
– korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište.

PU primorsko-goranska potvrdila je da je zaprimila prijavu našeg sugovornika, za što je utvrdila da mu je pričinjena materijalna šteta od oko 15.000 kuna. Do pisanja ovoga teksta nismo zaprimili odgovor lovačkog društva i komunalnog redara Grada Malog Lošinja.

Upozoravamo da bi fotografije na nekoga mogle djelovati uznemirujuće.

 

(Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp ili Viber broja 091 619 7475, e-poštom na glasotoka@gmail.com ili porukom na Facebook stranicu "Glas otoka")

Slične objave

Ustrijeljen je čagalj koji je mjesecima nanosio štetu na Unijama

Glas otoka

MJESECIMA NANOSIO ŠTETU Na Unijama se pojavila divlja zvijer, predsjednik MO vjeruje da će ga ubrzo i uloviti

Glas otoka

Radovi na Unijama privode se kraju, iz Grada Malog Lošinja mole za strpljenje

Glas otoka