16. siječnja 2021.
Foto: Press (Aquarium Pula)
HRVATSKA

Aquarium Pula je svoje resurse za vrijeme pandemije koronavirusa preusmjerio u spašavanje plemenitih periski

Plemenita periska endemska je vrsta bogate povijesti i velikog značaja za morski ekosustav. Njene, preko metra dugačke ljušture, od davnina plijene pažnju svakoga tko ju ugleda, a sam školjkaš je oduvijek cijenjen kao dio raznolike faune Sredozemlja. Preživljavanje divljih populacija ovoga školjkaša je neizvjesno, no znanstveni svijet ulaže sve svoje napore da se nagla i masovna smrtnost plemenitih periski ipak pretvori u priču sa sretnim završetkom.

Aquarium Pula već od samog početka, još od 2000. godine, svoje resurse ulaže u zaštitu mora i edukaciju šire javnosti o trenutnom stanju našeg podmorja, ali i svjetskih oceana o kojima svi u konačnici posredno ili neposredno ovisimo. Vođen stručnim kadrom, akvarij je oduvijek prepoznavao važnost svake biljne i životinjske vrste kao neophodan dio zdrave zajednice, a pojedine i izdvajao kao primjer našeg ophođenja prema morskom ekosustavu. Tako je, uz niz drugih aktivnosti, poput rehabilitacije ozlijeđenih morskih kornjača i brige o jadranskim morskim psima, plemenita periska vrlo brzo postala “glasnogovornik“ za očuvanje zdravlja Sredozemnog mora.

Plemenito utočište

Za akvarij, 2020. godina trebala je biti obilježena kao jubilarna, dvadeseta godišnjica postojanja jedinog privatnog, a ujedno i najvećeg akvarija u Hrvatskoj. Planirano je otvaranje velikog broja novih tematskih izložbi na 2500 m2 površine austrougarske utvrde Verudela, a time i dolazak još većeg broja posjetitelja. Međutim, planove akvarija za ovu godinu poremetila su čak tri mikroorganizma: svima poznati virus SARS-CoV-2 te parazit i bakterija koji su u sinergiji plemenitu perisku doveli do ruba izumiranja, Haplosporidium pinnae te Mycobaterium sherrisii. Sa sve jasnijom predodžbom da će 2020. godina biti posebna, akvarij je promptno prilagodio svoje poslovanje novonastaloj situaciji te preusmjerio raspoloživo vrijeme i resurse u spas plemenitih periski.

Borba za opstanak plemenite periske započela je još 2016. godine na obalama Španjolske, gdje se znanstveni svijet prvi put suočio s kriptičnim, do tada nikada zabilježenim parazitom koji napada njena tkiva te ju posljedično i usmrćuje. Gledajući zarazu kako se poput požara širi zapadom Sredozemlja, odgovorne institucije nisu imale puno izbora osim prikupljanja neophodnih informacija kako bi pravovremeno djelovale i spasile vrstu na njihovom području. Dok su se tražili odgovori na mnoga pitanja u vezi ove podvodne epidemije, parazit H. pinnae, u međudjelovanju s bakterijom M. Sherrisii, usmrtio je gotovo sve plemenite periske zapadnog Sredozemlja. Naredne dvije godine bile su pogubne za većinu periski koje su svoje stanište pronašle na središnjem dijelu, jugu, ali i istoku ovog zatvorenog mora.

Malena jedinka periske, ne veća od 1,5 centimetra, otkrivena u jednom od postavljenih kolektora kraj Omiša

Do 2019. godine, nemilosrdni je parazit desetkovao gotovo sve populacije periski, osim onih kod nas, na sjevernom Jadranu, najhladnijem dijelu Sredozemnog mora. Uz masovni pomor na jugu, činilo se da je sjeverni Jadran jedina preostala oaza gdje plemenite periske uspješno preživljavaju. Pitanje je bilo, je li parazit stigao do Kvarnera i Istre te ako da, zašto su plemenite periste tog područja u odličnom stanju? Prikupljanjem informacija kroz godine, ustanovljeno je da H. pinnae aktivan pri temperaturi mora iznad 13,5 °C te salinitetu između 36,5 i 39,7 promila. Pri navedenim uvjetima, parazit se širi morskim strujama i planktonom do čak tristo kilometara udaljenosti svake sezone. Prateći stanje svih populacija (metapopulacija) plemenitih periski, s osjećajem zabrinutosti i potrebom za djelovanjem, Aquarium Pula odlučio je reagirati. Uz pomoć drugih znanstvenih institucija, ali i Europske unije akvarijskih kuratora (E.U.A.C.), razvijena je stručna podloga za držanje plemenitih periski pod ljudskom skrbi. Ovaj je dokument temeljen na prethodnom iskustvu drugih akvarija i stručnjaka, a još dan danas služi kao skup smjernica za održavanje plemenitih periski na životu i inducirani mrijest vrste.

Uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i energetike, djelatnici akvarija su se krajem 2019. godine uputili na staništa u Istri s još uvijek zdravim periskama te izuzeli trideset jedinki. Nedugo zatim, zbog pojave masovne smrtnosti periski u Tršćanskom zaljevu i piranskom akvariju u Sloveniji, akvarijski djelatnici su u suradnji sa znanstvenicima Instituta Ruđer Bošković izuzeli iz prirode još 270 jedinki. Zbog straha od gubitka i tog malog broja živih periski, smještene su u novopostavljene karantenske bazene s idealnom temperaturom, salinitetom te gustoćom jedinki. Raznolikost hrane za ove filtratorske organizme, ali i sama svjetlost, tek su neki od potrebnih uvjeta koje je trebalo ostvariti kako bi “Utočište za plemenite periske” imalo svoj smisao. Sve odrasle jedinke prebačene su u karantenske uvjete s jednim glavnim ciljem: osiguravanjem potomstva ovoga školjkaša koje će nastaniti naša mora jednom kada sve opasnosti u prirodi prođu.

Gledajući kako podvodna epidemija zahvaća gotovo sve plemenite periske, kako bi šira javnost bila upoznata što se u našem podmorju događa, Aquarium Pula je u vlastitoj produkciji osmislio i realizirao dokumentarac pod nazivom “Plemenito utočište”. Film opisuje plemenitu perisku kao vrstu, njen povijesni i prirodni značaj, problematiku povezanu s epidemijom te rad samog “Utočišta”. Na portalu Glas otoka prikazat ćemo ga u narednim danima. 

Kako bi osigurali zdravlje i dobar “fitness” jedinki, stavka na koju je potrebno iznimno paziti jest njihova konzumacija hrane. Kao veliki filtratori koji dnevno unesu pozamašnu količinu morske vode (do 3000 L) bogatu mnoštvom organskih i anorganskih čestica, bilo je neophodno uspostaviti pogon za uzgoj hrane čiji se sastav zasniva na raznolikosti vrsta fito- i zoo-planktona. Sustavi za održavanje života periski odvojeni su po skupinama jedinki izuzetih s različitih lokacija kako se potencijalna zaraza ne bi širila. Uspostavljanje bazena izloženih izravno Suncu djelovalo je kao najbolji način da periske dobiju cjelokupan spektar sunčevog zračenja, što nijedno umjetno svjetlo ne može nadomjestiti. Postavljeni mehanizmi za sterilizaciju morske vode pružaju sigurnost da niti jedan opasan parazit do plemenitih periski ne može doprijeti.

Nažalost, opasnost je i do njih došla i prije njihova izuzimanja iz prirode, no takvo nešto je struka tada mogla samo pretpostavljati. Uzorci tkiva od tri jedinke sa svake lokacije su u zimskim mjesecima poslane na testiranje kako bi se utvrdila prisutnost parazita H. pinnae. Svaki je nalaz bio negativan, a razlog je bila dormacija parazita na temperaturi nižoj od 13,5 °C. Dolaskom ljeta, a time i povišenih temperatura zraka i mora, periske u utočištu su postepeno počele ugibati. Najgori strahovi su se u konačnici obistinili; jedinke su odavno zaražene. Testiranje je ponovljeno te su sve periske, izuzev onih izuzetih prije masovnog pomora u Tršćanskom zaljevu, pokazale pozitivne rezultate. Danas “Utočište” broji tek tridesetak živih jedinki.

Na ovogodišnji online IUCN-ov (Međunarodni savez za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava) kongres, koji je održan 13. studenog, odazvale su se sve države Sredozemlja, izuzev Izraela, gdje divljih populacija plemenitih periski nije ni bilo. Kongres je dao mnoga nova saznanja o stanju plemenitih periski na području cijelog Sredozemlja. Primjerice, u divljini je pronađen manji broj preživjelih jedinki, od kojih je većina pronađena u akvatoriju Francuske i Venecijanskoj laguni, području gdje je temperatura mora uvijek niža od okolnih područja, čineći lagunu nepogodnom za razmnožavanje parazita. Znanstvene institucije i akvariji Europe trenutno na životu održavaju stotinjak periski pod ljudskom skrbi, od kojih je većina smještena u Španjolskoj. Ujedno, sekvencioniran je i preliminarni genom plemenite periske koji će biti od velike koristi pri upravljanju vrstom i povećanju učinkovitosti trenutnog planiranja akcija zaštite.

Nadu u spas ove vrste dala je i jedna malena jedinka periske, ne veća od 1,5 centimetra, koja je otkrivena u jednom od postavljenih kolektora ličinki u Maloj luci kraj Omiša. Ova je periska neko vrijeme provela pod skrbi Instituta za oceanografiju i ribarstvo, no nedugo nakon je premještena u poseban bazen “Utočišta” u Aquariumu Pula. Danas djelatnici brinu o preostalim jedinkama, ali i ovome tračku nade koji ukazuje na to da ćemo jednoga dana možda ponovno promatrati brojne plemenite periske ispod mora, u punome sjaju.

Žana Moslavac

(Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp ili Viber broja 091 619 7475, e-poštom na glasotoka@gmail.com ili porukom na Facebook stranicu "Glas otoka")

Ostavite komentar

* Korištenjem ovoga obrasca pristajete na pohranu i rukovanje vašim podacima putem ove web stranice.