Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je u srijedu 11. studenoga sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. Otvarajući sjednicu, podsjetio je kako je na prošloj sjednici u srpnju ove godine Vijeće izvijestilo da je Hrvatska 10. srpnja uključena u Europski tečajni mehanizam II, što je posljednji korak prije ulaska u europodručje.
“Da je Hrvatska već danas u eurozoni, bilo bi joj na raspolaganju 1,1 milijarda eura iz Europskoga stabilizacijskog mehanizma za financiranje u kriznim situacijama, a imali bismo i veću mogućnost i obujam financiranja na tržištu kapitala”, poručio je Plenković.
Dodao je da je već i ulazak ERM II za Hrvatsku dodatna legitimacija i zasigurno pozitivna okolnost u odnosu na različite institucije na međunarodnoj razini. Za sudjelovanje u ERM II utvrđen je središnji paritet i on je jednak 7,53450 kuna za 1 euro te odgovara tržišnom tečaju u trenutku donošenja odluke, dodao je predsjednik Vlade.
“Nakon ulaska u Europski tečajni mehanizam II moguće je uvesti euro već 1. siječnja 2023. godine”, poručio je premijer i dodao da je za ispunjenje toga cilja potrebno je ispuniti kriterija nominalne konvergencije te provesti reformske mjere Akcijskog plana u području sprječavanja pranja novca, poslovnog okruženja, upravljanja u javnom sektoru i pravosuđa.
Drugi važan zadatak tijekom boravka u ERM II je provedba “Changeover plana”, odnosno Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom.
“Ovaj plan je strateški dokument koji opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom”, pojasnio je predsjednik Vlade i dodao kako on postavlja temeljne procese zamjene poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti i konvertiranje depozita i kredita.
Istaknuo je pritom da je temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene zaštita potrošača, što podrazumijeva zamjenu kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, te uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena.
S obzirom da je proces zamjene kune u euro složen i tehnički zahtjevan, Nacionalni plan ustrojit će ukupno šest koordinacijskih odbora: za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstva i zaštitu potrošača te za komunikaciju. Svaki od tih koordinacijskih odbora izradit će i provesti detaljan akcijski plan u svom području.
Predsjednik Vlade rekao je da će stožernu ulogu u procesu zamjene imati Nacionalno vijeće za uvođenje eura, a sam nadzor procesa na operativnoj razini i usklađivanje rada koordinacijskih odbora će voditi Upravljački odbor, u kojem će biti predstavnici Ureda predsjednika Vlade, Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke.
“Cilj je da se sve pripremi za uvođenje eura 1. siječnja 2023. godine”, istaknuo je premijer.