26. listopada 2020.
CRES GLAS OTOKA VJERSKI KUTAK

Osorska katedrala – renesansni biser iz 15. stoljeća

Foto: osorfestival.eu

Renesansna katedrala u Osoru, nekada glasovitom gradu koji postoji otprilike četiri tisuće godina, u kojemu danas obitava tek 40-ak stalnih stanovnika bogata je prošlošću.

Foto: wikiwand.com

Ta bogata povijest vidljiva je iz arheoloških ostataka, dijelom prezentiranih u Arheološkoj zbirci, zatim srednjovjekovnih i renesansnih umjetnina, gradskih zidina što još uvijek većim dijelom stoje, ali najjasnije iz velebne katedrale, završene krajem petnaestog stoljeća, koja dominira središnjim gradskim trgom.

Epitet ‘renesansna’ ne proizlazi samo iz arhitektonskih i dekorativnih odlika te trobrodne bazilike, već je nužan kako bi se naglasilo da je Osor imao i raniju katedralu. Naime, počeci kršćanstva tog središta cresko-lošinjskog arhipelaga vezani su uz istočni dio grada, gdje je tijekom petog stoljeća podignut ranokršćanski episkopalni sklop. On se sastojao od dvije bazilike i odvojene krstionice, od kojih su ostali tek tragovi na današnjem groblju. Dio grada na kojem je sklop podignut, napušten je krajem srednjeg vijeka, u posljednjim desetljećima četrnaestog stoljeća, kada su Osor razorile đenoveške trupe, uslijed rata s Venecijom. To je za Osor bio sudbonosni trenutak i stvarna prekretnica jer nikada više nije dostigao staru slavu, veličinu, ali i značaj. Knez osorsko-creske komune sredinom petnaestog stoljeća se preselio u Cres, grad koji je nekoliko puta bio veći od Osora. Biskupi su također često izbivali iz svoje biskupije, što je dovodilo do čestih pritužbi koje se cresko-osorsko vijeće upućivalo venecijanskom Senatu. Doista, tek je nekoliko biskupa doista boravilo u biskupskoj palači i slavilo mise u biskupiji koja im je bila dodijeljena.

Renesansna je katedrala imala dvojni titular – bila je posvećena svetom Nikoli i Djevici Mariji – te ga je nosila sve do ukidanja osorske biskupije početkom devetnaestog stoljeća. Tada je nekadašnja katedrala spuštena na rang župne crkve, s novim titularom, Uznesenja Blažene Djevice Marije, koji i danas nosi. Po završetku Drugog svjetskog rata, Osor je u više navrata bombardiran od savezničkih snaga. Njihov je cilj bio pogoditi most što spaja otoke Cres i Lošinj, i tako onemogućiti komunikaciju između ta dva otoka, no većina bombi je – nenamjerno ili ne – završila u krovištu katedrale. Zalaganjem osorskog župnika don Emilija Mužića, nakon razaranja popravljen je krov, a uskoro je uslijedio i veliki projekt obnove uništenih dijelova, prije svega arhitektonske i skulptorske dekoracije pročelja, pod vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Za Informativnu katoličku agenciju i Hrvatski katolički radio, pripremio Matko Matija Marušić s Odsjeka za povijest umjetnosti Sveučilišta u Rijeci. Cijeli tekst pročitajte na LINKU.

(Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp, Viber, ili SMS na broj 091 619 7475, e-poštom glasotoka@gmail.com ili putem Facebook stranice i objavit ćemo)