GOSTIONA SLIDER

Nataša Strelec-Mahović: Na Cresu i Lošinju je u planu postavljanje 7 automatskih meteoroloških postaja

Prethodni tjedan na portalu je objavljen tekst o METMONIC-u, svojevrsnom projektu modernizacije meteorološke motriteljske mreže čija svrha je uspostava suvremenog i kvalitetnog sustava automatskih prizemnih meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i daljinskih sustava mjerenja atmosfere, uključivši sustav meteoroloških radara na čitavom području Republike Hrvatske. Naše čitatelje naravno zanima je li uspostava ove sofisticirane mreže moguća i na Lošinju, te koji su preduvjeti potrebni za realizaciju cjelokupnog projekta.
Kako bi javnost utažila znatiželju i saznala više o mogućnostima i samoj realizaciji ovoga projekta, kao prva gošća rubrike “Gostiona” odgovore nam je dala poznata hrvatska meteorologinja Državnoga hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) Nataša Strelec-Mahović, voditeljica projekta METMONIC u Hrvatskoj.
Kada je konkretno započela realizacija METMONIC-a i koliki postotak teritorija RH trenutno pokrivate, odnosno koliko meteoroloških postaja, oceanografskih plutača i meteo radara je do sad instalirano?
– Realizacija projekta počela je 1. listopada 2017. godine. U sklopu projekta još nisu uspostavljene nove meteorološke postaje, kao, nažalost, ni plutače ni radari jer su još u tijeku postupci javne nabave za radare i plutače te za građevinske radove na prizemnim postajama i radarskim centrima. Također je u tijeku projektiranje prizemnih postaja i radara, a do kraja godine planira se objaviti i javnu nabavu za meteorološke osjetnike na prizemnim postajama. Izgradnja postaja i instalacija opreme započet će sljedeće godine.
Koje sve pogodnosti donosi modernizacija meteorološke motriteljske mreže, te koliko je vremena potrebno za instalaciju meteo postaje, plutače i radara?
– Modernizacijom meteorološke motriteljske mreže osigurat će se kontinuirani, kvalitetni i pouzdani podaci mjerenja meteoroloških veličina, koji će korisnicima i javnosti biti dostupni u realnom vremenu, dakle odmah nakon mjerenja, svakih 10 minuta. Uspostavom meteoroloških radara na Jadranu konačno će, uz kontinentalni dio Hrvatske, i područje uz Jadran kao i veliki dio Jadranskog mora biti pokriveni kvalitetnim radarskim mjerenjima koja će poboljšati ranu najavu opasnih oluja i omogućiti mjerenje količine oborine iznad mora. Mjerenjem meteoroloških i oceanografskih parametara na meteorološko-oceanografskim plutačama osigurat će se kontinuirani podaci o valovima, morskim strujama, temperaturi i salinitetu mora na različitim dubinama, ali i meteorološki podaci iznad površine mora, što su sve podaci kakvi do sada na Jadranu nisu bili dostupni. Sve postaje koje se postavljaju u sklopu projekta METMONIC potpuno su automatske pa će i prijenos podataka prema DHMZ-ovoj središnjoj integracijskoj platformi biti automatski, u realnom vremenu. Važno je naglasiti i to da će svi podaci mjerenja biti javno dostupni.
Instalacija jedne prizemne meteorološke postaje sastoji se od nekoliko koraka – projektiranja, građenja, priključenja na elektroenergetsku mrežu, instalacije osjetnika i komunikacijskih jedinica, testiranja… Za većinu navedenih koraka potrebno je provesti postupke javne nabave, koji sami po sebi jako dugo traju jer se radi o velikom broju postaja i velikim financijskim sredstvima. Isto vrijedi i za plutače i za radare. Kod uspostave radara su se u dosadašnjem tijeku projekta javljali i neočekivani problemi, najprije s otporom zbog nerazumijevanja dijela stanovništva o kakvim se mjerenjima radi, a zatim i sa žalbama u postupku nabave, zbog kojih postupak još nije okončan. Sve to uzrokuje značajno dulje rokove nego što je početno bilo planirano. No, nadamo se da će konačna realizacija na terenu ipak krenuti sljedeće godine.
Cijeli projekt financiran je nepovratnim EU sredstvima? Koliko lokalne zajednice i županije sudjeluju u troškovima pri realizaciji projekta?
– Financijski, 85% prihvatljivih troškova projekta pokriva Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj, dok 15% sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Lokalna zajednica tako nema nikakvih direktnih troškova. Međutim, općine i gradovi mogu znatno pomoći u realizaciji projekta na način da osiguraju zemljišta u vlasništvu grada/općine za uspostavu prizemnih postaja ili na način da predlože uspostavu postaje na odgovarajućoj lokaciji na zemljištu u vlasništvu RH. Pritom je svakako poželjno da lokalna zajednica odredi položaj postaje tako da mjerenja na budućoj postaji budu korisna gospodarstvu i široj zajednici, a da istodobno budu reprezentativna za dano područje, čime će zadovoljiti uvjet za postaju državne mreže. Prilikom odabira lokacija važno je voditi računa o tome da u blizini nije planirana izgradnja drugih objekata kako bi postaja mogla ostati na odabranoj lokaciji barem sljedećih 30 godina jer svako premještanje postoje uzrokuje nehomogenost u nizovima meteoroloških podataka.

Izgled prizemne meteorološke postaje.

Recite nam nešto i o oceanografskim plutačama, koja su očekivanja, koliko ih se planira koristiti te na kojim udaljenostima?
– Projektom METMONIC uspostavlja se 5 meteorološko-oceanografskih plutača. Njihove lokacije prikazane su na slici.

Plutače na svom dijelu koji se nalazi iznad površine mora imaju osjetnike za mjerenje brzine i smjera vjetra, temperature, relativne vlažnosti, atmosferskog tlaka i ukupnog sunčevog zračenja, dakle mjerenja kakva se obavljaju i na prizemnim meteorološkim postajama. Također ispod razine mora plutača ima osjetnike temperature mora, vodljivosti, otopljenog kisika, turbiditeta te klorofila. Plutače će također mjeriti smjer, period i visine površinskih valova, te vršiti profilna mjerenja morskih strujanja do dubina sidrenja plutače (dubinu sidrenja pojedine plutače pokazuju izolinije na slici).
Mjerenja na meteorološko-oceanografskim plutačama unaprijedit će poznavanje fizikalno-kemijskih karakteristika našeg mora, a omogućit će i modeliranje odnosno analiziranje i prognoziranje visina i smjera valova, brzine i smjera morskih struja, te će poboljšati kvalitetu pomorskih meteoroloških prognoza i upozorenja koje DHMZ izrađuje već više od 70 godina. Plutače će također emitirati izmjerene podatke putem AIS sustava brodovima u dosegu 15Nm, što će direktno koristiti prometnim i privrednim aktivnostima na moru. Podaci s plutača će biti uključeni i u nacionalni informacijski sustav za praćenje pomorskog prometa (VTMIS).
Naše čitatelje najviše zanima mogućnost prihvata na otocima Cresu i Lošinju, jeste li prije svega zainteresirani za ovo područje? Koji su preduvjeti potrebni za realizaciju, te postoje li birokratske barijere pri ugovaranju projekta u dosadašnjoj praksi?
– Na otocima Cresu i Lošinju te okolnim otocima Iloviku i Susku planirano je ukupno 7 automatskih meteoroloških postaja, no samo su za tri postaje određene lokacije: kišomjerne postaje gradit će se u Martinšćici i na otoku Iloviku, a na zemljištu MORH-a u blizini Malog Lošinja klimatološka postaja. Još je potrebno odrediti lokacije za postaje na području gradova Cresa i Malog Lošinja, naselja Osor te otoka Suska. Postojeća glavna meteorološka postaja u Malom Lošinju trebala bi se modernizirati i proširiti na postojećoj lokaciji, ako to bude moguće. Na otocima je najčešći problem s vlasništvom zemljišta. Parcele koje u vlasništvu imaju gradovi ili RH često nisu povoljne za meteorološka mjerenja tako da je to najveća zapreka. Nakon što se odredi lokacija, ako je zemljište gradsko/općinsko sklapa se Ugovor o služnosti, a za zemljište u vlasništvu RH suglasnost treba izdati Ministarstvo državne imovine ili Ministarstvo poljoprivrede, ovisno o tome kakva je namjena zemljišta. Prije toga potrebno je prikupiti lokacijsku informaciju, očitovanje Hrvatskih šuma kao i potvrdu da za zemljište nije podnesen zahtjev za povrat oduzete imovine. Cjelokupna procedura za pojedinu lokaciju u vlasništvu RH traje i nekoliko mjeseci, za neke lokacije i više od 6 mjeseci, stoga je puno jednostavnije ako je zemljište gradsko ili općinsko.
I za kraj ono što najviše zanima javnost, koje su garancije da zračenje neće utjecati na zdravlje živih bića, ljudi i životinja?
– Prije nego je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike odnosno u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU odobrilo projekt METMONIC napravljen je Elaborat zaštite okoliša u kojem su detaljno opisani svi sustavi koji se uspostavljaju projektom kao i njihov potencijalan utjecaj na okoliš, floru i faunu. Sva oprema koja će biti postavljena biti će instalirana prema pravilima struke i u skladu sa Zakonskom regulativom, tako da štetnog utjecaja neće biti ni kod jednog tipa instrumenata.
Pojam “zračenja” najčešće se veže uz radare, no to je posljedica nepoznavanja načina rada meteorološkog radara. Radar emitira elektromagnetsko zračenje jednako onom kakvo je već sveprisutno u okolini (dalekovodi, radio i TV odašiljači, bazne stanice mobilnih operatera…). Obzirom na frekvenciju, zračenje meteorološkog radara pripada neionizirajućem zračenju mikrovalnog opsega. Meteorološki radar emitira snažan, ali vrlo uzak i usmjeren snop elektromagnetskih valova, i to u impulsnom obliku, dakle ne kontinuirano. Pritom se antena radara okreće oko vertikalne osi i nakon opisanih 360 stupnjeva mijenja nagib (elevaciju) prema gore i na taj način opisuje polu-kuglu iznad razine na kojoj je radar smješten. Meteorološki radar nema mogućnost usmjeravanja zrake elektromagnetskog zračenja ispod razine na kojoj se nalazi, kao što je vidljivo na slici, a kako se radari smještaju na uzvisine, najčešće planine, zrake radara ne mogu doći u dodir s ljudima ili florom i faunom.

Osim toga, jakost zračenja smanjuje se s udaljenošću od radara (nakon par stotina metara udaljenosti od radara, razine elektromagnetskog zračenja su zanemarive). Prije postavljanja izrađuju se procjene (studije) jačine elektromagnetskog zračenja u neposrednoj okolini radara. Nakon instalacije radara obavljaju se mjerenja stvarnih razina elektro-magnetskog zračenja u neposrednoj okolini s ciljem verifikacije da su izmjerene razine elektromagnetskog zračenja niže od zakonski propisanih vrijednosti. Radari kakve planira nabaviti DHMZ, prema mjerenjima imaju razine zračenja koje su višestruko ispod dozvoljenih (propisanih) razina, a uz to zračenje je uvijek usmjereno iznad razine radara, nikada niže od visine antene radara. Primjeri meteoroloških radara postavljenih čak i u gradskim središtima u Europi i svijetu pokazuju da bojazni od zračenja meteorološkog radara ne bi trebalo biti.

(Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Whatsapp ili Viber broja 091 619 7475, e-poštom na glasotoka@gmail.com ili porukom na Facebook stranicu "Glas otoka")

Slične objave

Stiže hladnije vrijeme, izdano upozorenje na hladne valove

Glas otoka

Crveno i narančasto upozorenje za područje Velebitskoga kanala, sjeverni Jadran i dio Dalmacije

Glas otoka

Za riječku regiju izdano crveno upozorenje zbog visokih temperatura

Vedran Morin